Ciklidi

Ovo je stranica posvećena ciklidima. Namjera nam je dati osnovne informacije o ciklidima i svemu ostalom što uz njih ide. Zašto ciklidi? Ako ste ih ikada imali, onda vam ne trebamo objašnjavati, a ako niste nakon što pročitate ove stranice i nabavite svog ciklida, vidjet ćete da oni imaju ono nešto što drugi nemaju. To je njihova osobnost, svaki je jedinstven i neponovljiv. Oni "kuže", a "skužit" ćete i vi. Imaju neponovljiv karakter i inteligenciju. Sa njima ćete uspostaviti odnos kakav nećete niti sa jednom drugom vrstom riba. Neki veći primjerci ciklida toliko postanu umiljati da ih je moguće i dragati.

Ciklid je riba koja pripada porodici Cichlidae koja ima preko 85 rodova i više od 1500 različitih vrsta. Ciklidi su slatkovodne ribe i nalazimo ih u mnogim dijelovima svijeta. Svi ciklidi potječu od jednog pretka. Pretpostavlja se da je "emigrirao" iz mora u bočatu vodu zemlje Gondwana (bivši južni superkonitnent) prije njegovog raspada – pred 150 milijuna godina. Tijekom vremena bočate vode su evolucijom postale današnje slatkovodne. U tim vodama je naš slani predak evoluirao u više od 1500 vrsta ciklida. Nastala je fascinantna kombinacija veličina, boja i ponašanja.

Danas se ciklidi u prirodi nalaze u obje Amerike, Africi i Aziji. Ali ljudi ih drže i uzgajaju u akvarijima po cijelome svijetu. Fascinirali su ljude iz cijeloga svijeta. Na planeti Zemlji žive ciklidi raznih veličina i oblika. Od plahih diskusa do ratobornih malawi ciklida, od neponovljivih oskara do malenih ramirezija. Svatko može pronaći vrstu koja mu najviše odgovara. Vjerujte, pružit će vam neizmjerne trenutke sreće.

Novi ciklidi

Paratilapia polleni znanstveno je opisana od strane nizozemskog ihtiologa Pietera Bleekera 1868. godine. Kako ni kod mnogih drugih dostupnijih ciklida taksonomija nije završena, tako i kod ovih ciklida znanstvenici imaju još mnogo toga za istražiti. 1914. godine francuski ihtiolog Sauvage, znanstveno je opisao drugu vrstu roda Paratilapia – bleekeri. Do danas se lome koplja, da li je to uistinu druga vrsta, ili ipak spada u podvrstu polleni. Glavna razlika zbog koje je došlo do određivanja dviju vrsta je veličina točaka na tijelu. Tako se smatralo da ribe sa sitnim točkicama spadaju u vrstu polleni, dok ribe sa velikim točkama spadaju u vrstu bleekeri. Opširnije...

Ime Xenotilapia je izvedenica iz grčke riječi xenos – čudan i domorodačke riječi tilapia – riba. Velika većina Xenotilapia živi na pijesku, te se hrane filtrirajući pijesak kroz škrge u potrazi za nečim jestivim. Nekoliko vrsta (Xenotilapia papilio, X. sp. "papilio katete", X. sp. "papilio sunflower") živi na kamenom području i hrane se sa kamenja pokrivenog sedimentom. Smatra se da neke vrste (Xenotilapia nigrolabiata, Xenotilapia burtoni, Xenotilapia longispinis, Xenotilapia caudafasciata) žive i na muljevitom dnu, premda to još nije i dokazano. Neke vrste formiraju velika jata, dok se druge zadržavaju u parovima. Rod Xenotilapia može se ugrubo podijeliti u dvije skupine. Opširnije...

Cyphotilapia frontosa znanstveno je opisana 1906. godine od strane Boulengera i to pod imenom Paratilapia frontosa. Nakon još par promjena Regan joj 1920. godine daje ime Cyphotilapia frontosa. Rod Cyphotilapia je endemičan i nalazi se samo u jezeru Tanganyika. U prošlosti su se sve ribe iz ovoga roda vodile pod nazivom frontosa, međutim to više nije tako. 2003. godine japanski znanstvenici Takashi i Nakaya, izvršili su reviziju roda i imenovali novu vrstu gibberosa. Tako se po novoj klasifikaciji pod vrstom gibberosa, vode sve Cyphotilapie koje žive u južnim područjima jezera (od mjesta Myako na istočnoj obali pa do mjesta Kilewa Bay na zapadnoj obali). Opširnije...

Hypsophrys nicaraguensis je impozantni ciklid iz središnje Amerike. Nastanjuje područja duž Atlantskog bazena, najsjevernije područje gdje prebiva je sliv rijeke San Juan (uključujući jezero Nicaragua i jezero Manauga) pa sve do najjužnijeg područja - sliva rijeke Matina u Kostarici. Zadržava se u mirnim i sporim vodama rijeka i jezera, na nadmorskim visinama 5 – 200 metara. Kao i kod mnogih drugih ciklida znanstvenici se još uvijek nisu usuglasili oko njegove klasifikacije. Godine 1864. opisan je od strane Günthera kao Heros nicaraguensis. 1987. godine stavljen je u rod Cichlasoma, da bi već 2000. bio premješten. Opširnije...