Ciklidi
Ovo je stranica
posvećena ciklidima. Namjera nam je dati osnovne informacije o
ciklidima i svemu ostalom što uz njih ide. Zašto ciklidi? Ako ste
ih ikada imali, onda vam ne trebamo objašnjavati, a ako niste nakon
što pročitate ove stranice i nabavite svog ciklida, vidjet ćete
da oni imaju ono nešto što drugi nemaju. To je njihova osobnost,
svaki je jedinstven i neponovljiv. Oni "kuže",
a "skužit" ćete i vi. Imaju neponovljiv karakter i inteligenciju.
Sa njima ćete uspostaviti odnos kakav nećete niti sa jednom drugom
vrstom riba. Neki veći primjerci ciklida toliko postanu umiljati
da ih je moguće i dragati.
 |
 |
Ciklid je riba koja pripada porodici Cichlidae koja ima preko 85
rodova i više od 1500 različitih vrsta. Ciklidi su slatkovodne ribe
i nalazimo ih u mnogim dijelovima svijeta. Svi ciklidi potječu od
jednog pretka. Pretpostavlja se da je "emigrirao" iz mora
u bočatu vodu zemlje Gondwana (bivši južni superkonitnent) prije
njegovog raspada – pred 150 milijuna godina. Tijekom vremena bočate
vode su evolucijom postale današnje slatkovodne. U tim vodama je
naš slani predak evoluirao u više od 1500 vrsta ciklida. Nastala
je fascinantna kombinacija veličina, boja i ponašanja.
Danas se ciklidi u prirodi nalaze u obje Amerike, Africi i Aziji.
Ali ljudi ih drže i uzgajaju u akvarijima po cijelome svijetu. Fascinirali
su ljude iz cijeloga svijeta. Na planeti Zemlji žive ciklidi raznih
veličina i oblika. Od plahih diskusa do ratobornih malawi ciklida,
od neponovljivih oskara do malenih ramirezija. Svatko može pronaći
vrstu koja mu najviše odgovara. Vjerujte, pružit će vam neizmjerne
trenutke sreće.
| Novi ciklidi |
|
Astatotilapia latifasciata je znanstveno opisana 1929. godine od strane Regana kao Haplochromis latifasciatus. Kasnije je premještena u rod Astatotilapia. Ime latifasciata dolazi od latinskih riječi lati (širok) i fascia (traka), po širokim crnim prugama koje se nalaze na tijelu ovoga ciklida.
Često se pogrešno vodi pod nazivom Haplochromis obliqudens. Taj ciklid nije nikada izvezen sa jezera Victoria, hrani se algama, a što je najgore čini se da je izumro.Unatoč tome što se vodi kao ciklid jezera Victoria, Astatotilapia latifasciata u njemu uopće ne živi već nastanjuje jezera Kyoga i Nawampasa. Ta se jezera nalaze u središnjoj Ugandi, sjeverno od jezera Victoria. Opširnije... |
Astatotilapia nubila je znanstveno opisana već 1906. godine od strane Boulengera, čime spada među neke od prvih otkrivenih ciklida jezera Victoria. U prošlosti je bila klasificirana pod imenom Haplochromis nubilus i Tilapia nubila.
Smatra se da je od Astatotilapia nubile ili pak njenog bliskog predaka, nastala cjelokupna ostala populacija ciklida jezera Victoria.
Ovaj ciklid nije endemičan u jezeru Victoria, već ga se nalazi i u okolnim jezerima, rijekama i močvarama. Neka od tih jezera niti ne pripadaju bazenu jezera Victoria, pa stoga Astatotilapia nubili niti ne prijeti neposredna opasnost od izumiranja kao što je to sa ostalim ciklidima koji žive isključivo u jezeru Victoria. Opširnije... |
Paretroplus menarambo je pronađen 1992. godine u jezeru Sandrano na sjeverozapadnom dijelu Madagaskara. Otkriven je od strane Jean-Claude Nourissata i Patricka de Rhama. Oni su strastveni zaljubljenici u madagaskarske ciklide koji su otkrili i pomogli u spašavanju većine ugroženih vrsta sa ovog spektakularnog otoka.
To je bilo jedino poznato mjesto gdje je živio menarambo. Nedugo nakon toga ovaj ciklid je nestao iz jezera Sandrano. Od 1996. godine smatralo se da je Paretroplus menarambo izumro u divljini. Međutim, krajem 2006. godine dolazi iznenađujuća i lijepa vijest, Paretroplus menarambo je pronađen! Opširnije... |
Paratilapia polleni znanstveno je opisana od strane nizozemskog ihtiologa Pietera Bleekera 1868. godine. Kako ni kod mnogih drugih dostupnijih ciklida taksonomija nije završena, tako i kod ovih ciklida znanstvenici imaju još mnogo toga za istražiti.
1914. godine francuski ihtiolog Sauvage, znanstveno je opisao drugu vrstu roda Paratilapia – bleekeri. Do danas se lome koplja, da li je to uistinu druga vrsta, ili ipak spada u podvrstu polleni. Glavna razlika zbog koje je došlo do određivanja dviju vrsta je veličina točaka na tijelu. Tako se smatralo da ribe sa sitnim točkicama spadaju u vrstu polleni, dok ribe sa velikim točkama spadaju u vrstu bleekeri. Opširnije... |
| Galerija |
|
| S novim dizajnom stranice, pokrećemo i nove projekte. Cilj
nam je obnoviti i poboljšati galeriju slika s Vašim fotografijama.
Ako imate slike Vaših ciklida i voljni ste nam ih ustupiti, bili
bismo Vam zahvalni. Slike trebaju biti minimalne rezolucije 800x600
pixela, te bi trebale činiti jedinstvenu cjelinu. Znači, tražimo
kolekciju od barem 10 međusobno povezanih slika (samo jedna vrsta
ciklida) kako bi se mogla napraviti kvalitetna galerija. Ukoliko
slike neće zadovoljavati naše standarde pridržavamo pravo da
ih ne stavimo na stranicu, ali neka Vas to ne obeshrabri. I sami
znamo koliko je teško napraviti dobru fotografiju ribe, pa nam
je stoga cilj napraviti galeriju od kvalitetnih slika. Slike
šaljite na naš mail. |
|