Ciklidi

Zoo Vili



Novosti
Paretroplus menarambo je pronađen 1992. godine u jezeru Sandrano na sjeverozapadnom dijelu Madagaskara.
Opširnije...
Novosti
Paratilapia polleni znanstveno je opisana od strane nizozemskog ihtiologa Pietera Bleekera 1868. godine. Kako ni kod mnogih drugih dostupnijih ciklida taksonomija nije završena.
Opširnije...
Novosti
Pogledajte postupak vađenja mladih izlegnutih ribica iz ženke Tropheus duboisi nakon 23 dana od dana oplodnje. Ribice su potpuno razvijene i spremne za samostalan život. Opširnije...


Ribe

 

Osmoregulacija
S obzirom na količinu soli u vodi, ribe se dijele na dvije skupine: stenohaline koje traže određenu količinu soli i eurihaline koje mogu obitavati u vodama s različitom koncentracijom soli. Slatkovodne ribe su gotovo sve stenohalidne.

U odnosu na tjelesne tekučine slatkovodne koštunjače žive u hipotoničkoj okolini. Prodiranje vode u životinju dešava se kroz škrge i kroz kožu, ali za neke eurihalne vrste ustanovljeno je da piju vodu iz okolnog medija. Pritjecanje vode je kompenzirano izlučivanjem bubrega. Urin slatkovodnih koštunjača je razrijeđen i slabije koncentracije od krvi. Dva mehanizma se suprostavljaju gubitku Na+ i Cl- i to: zavojite cjevčice bubrega reapsorbiraju soli iz škrga i apsorbiraju aktivno samo ione natrija i klora: aktivno odvajanje elektrolita iz bubrežnog fitrata vrši se djelomično bez osmotskog sudjelovanja vode, pa se na putu kroz cjevčice koncentracija filtrata smanjuje. Kroz mokraću se izlučuje 2,5% - 24,5% dušičnih produkata pa tako bubreg izbacuje dušik u obliku kreatina, kreatinina i mokraćne kiseline, a škrge u obliku uree i amonijaka. Škrge omogućavaju izlučivanje do oko 10% ukupne količine dušika odstranjenog iz tijela.

Osmoregulacija kod slatkovodnih riba Osmoregulacija kod morskih riba

Za razliku od slatkovodnih, morske koštunjače se nalaze u hipertoničnoj otopini. Umjesto da apsorbiraju vodu, one je izlučuju i to naročito pomoću škrga i kože. Zapravo do kompenzacije dolazi neprekidnim gutanjem morske vode koja prolazi kroz crijevne stijenke, gdje budu apsorbirani ioni natrija, klora, kalija, kalcija, i oko 20% bivalentnih iona Mg2+ i Ca2+, te tako oni dospijevaju u krv. Količina progutane vode iznosi između 2,7 i 266 ml/kg životinje u toku jednog sata, što je oko 0,3 – 1,5% tjelesne težine. U bubrežnim cjevčicama dolazi do reapsorpcije Na+, K+ i Cl-, a njihov suvišak odstranjuje se u manjoj mjeri pomoću bubrega, a u većoj pomoću škrga koje služe za ekskreciju i glavnih dušičnih produkata kao amonijaka, uree i trimetilaminoksida. Sulfati, te soli kalcija i magnezija zaostaju u crijevu, gdje dolaze u koncentrirano stanje i budu izbačeni s ekskrementima. Bubreg morskih koštunjača izlučuje pretežno magnezijev sulfat, te djelomično soli kalcija uz neke manje topive nusprodukte kao kreatin, kreatinin, mokraćnu kiselinu itd.



stranica |1| |2| |3|